Sportska rekreacija treba zadovoljiti potrebu za tjelesnom aktivnošću, koja je, kako nam je poznato, prilično zanemarena kod cjelokupne populacije u Hrvatskoj, te nema preciznih podataka o udjelu aktivne populacije. Prema Hrvatskom savezu sportske rekreacije, on iznosi od 7 do 10 posto. Navike za bavljenje sportskom rekreacijom proizlaze iz načina života i potreba, ali i iz obitelji, škola, djelovanja društveno-političkih organizacija, ulaganja u sportske objekte, stručnjake, tradiciju i sl. Razvijene zemlje mnogo ulažu u zaštitu zdravlja jer je to ekonomičniji način od liječenja. Danas imamo sve više razvijenih zemalja, kao što su Švicarska, skandinavske zemlje, pa i srednjoeuropske zemlje, gdje je udio rekreativaca veći od 50 posto. Prepoznat je značaj tjelesne aktivacije kao ključnog čimbenika u borbi za zdravlje.
Ono što je posebno značajno, mediji i propaganda imaju istaknutu ulogu u društvu u cilju preuzimanja pozitivnih stilova života vezanih uz tjelesnu aktivnost i kretanje. To je posebice važno kod mladih. Kultura života danas pretpostavlja i kvalitetno organizirano slobodno vrijeme, pri čemu sadržaj sportske rekreacije ima istaknuto mjesto. Danas se poslovni partneri susreću na teniskom terenu, nogometu, košarci i planinarenju, a ne na ručku. Naravno, i društvo treba poticati korisne sadržaje.
Previše smo se oslonili na škole, a programi koji se nude više su nego skromni. Dva sata tjelesne aktivnosti tjedno je nedovoljno, posebice djeci u razvoju koja trebaju steći ljubav i naviku za bavljenje tjelesnom aktivnošću. Redovita, a to znači svakodnevna tjelesna aktivnost, posebice za mlade, ima veliko značenje. Sportska rekreacija ne odbacuje nikog. Štoviše, oni koji imaju tjelesnih i motoričkih problema pokazuju još i veću potrebu za sportskom rekreacijom.
Zadovoljstvo od vježbanja moguće je izmjeriti mjernim instrumentima. Konačno, zadovoljstvo je mjera kvalitete života ili rezultata rada. Ono se danas sve češće mjeri anketom, pa možemo potvrditi da sportsko-rekreacijski sadržaji pružaju veliko zadovoljstvo u svakodnevnom slobodnom vremenu, ali i u turističkim uvjetima, kada nam samo boravak na plaži i kupanje nisu dovoljni za kvalitetan oporavak od rada. S druge je strane potvrđeno izlučivanje hormona koji pozitivno djeluju na raspoloženje (endorfini, serotonin i dr. ) te se rekreativci koji redovito vježbaju osjećaju bolje od onih koji ne vježbaju.
Ujedno redovito vježbanje stvara kod svakog pojedinca naviku i “ovisnost”, koja je u ovom slučaju više nego poželjna. Time je smanjen rizik asocijalnih poremećaja u društvu, što je ekonomski mjerljivo kroz dulje razdoblje. Posebice mladi, koji imaju akumuliranu silnu energiju, trebaju određene smjernice i mogućnosti da se aktiviraju, a sport putem rekreacije najbolji je način. Tu su bitni mediji koji će poticati i motivirati mlade i odrasle za poželjne aktivnosti. Za društvo i pojedinca isplativije je graditi sportske objekte i prikladna okupljališta sa sportskim sadržajima. Time se provodi prevencija bolesti, kako medicinskih tako i društvenih.
Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj
