Jačanje lokalne zajednice važna je stavka svake pravne države. Ona se provodi kroz urede za udruge, a finanacira iz više izvora. Jedan od najvažnijih izvora je novac iz EU fonda. Jačanje kapaciteta OCD-a jednako je važan kao i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za popularizaciju STEM-a. No, važno je pojasniti što točno STEM je , a što nije, kako nebi došlo do zabune.
Sve češće se STEM obrazovanje ili STEM edukacija u javnosti predstavlja kao novi trend, moderni i cool akronim kada je u pitanju obrazovanje. Većina ljudi, barem prema našem iskustvu, STEM izjednačava s robotikom ili informatikom, premda to ne odgovara značenju samog akronima, kao ni smislu STEM obrazovanja.
STEM sadržaj je interdisciplinaran
STEM edukacija obuhvaćanja učenje četiri područja (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) na interdisciplinaran način koji ima svoju mjerljivu i jasnu primjenu. To bi značilo da, za razliku od obrazovanja koje je u školama podijeljeno na predmete, STEM edukacija obuhvaća rješavanje određenog problema koristeći znanje iz svih ovih područja. Na ovaj način želi se poticati učenje koje nije u „ladicama“ i ne obuhvaća činjenice koje su u tu „ladicu“ spremljene, nego znanje koje znamo kada i kako koristiti.
To bi, primjerice, značilo da pokus iz prirode u kojem se prati rast i klijanje sjemenke graha (uz kristale modre galice, vjerojatno naš najizvođeniji pokus iz prirodnih predmeta u školama) nije STEM sadržaj. Odnosno, na jedan način jest, jer pripada skupini prirodnih znanosti ( S – „science“ u akronimu), ali u spomenutom se slučaju ne traži primjena znanja iz ostalih „slova akronima“. Isto tako, vođeni definicijom o interdisciplinarnosti STEM-a, STEM sadržaj nije sastavljanje robota samo zato jer ovaj zadatak pripada inženjerstvu, kao što ni korištenje računala radi savladavanja osnovnih računalnih programa ili vještina također nije STEM. Ali ako u školi, primjerice, imate micro:bit i on vam služi da, umjesto vas, zalijeva biljku graha, onda ste stvorili STEM sadržaj jer vam treba znanje iz prirode (koliko vode, kakvu zemlju i koliko svijetlosti treba biljka), a koristit ćete i vještinu programiranja kako bi, nazovimo ga, set za zalijevanje biljaka radio pouzdano. Isto tako, ovaj primjer STEM sadržaja ima i vrlo jasnu primjenu – riješio je konkretan problem, zalijeva biljku umjesto vas.
Dakle, STEM znači pred učenice i učenike staviti zadatke koji potiču kombiniranje svih dosadašnjih znanja, kritičko razmišljanje, detaljnu analizu, logičko promišljanje, učenje kroz metodu pokušaja i pogreške, princip „uradi sam“, praktičan rad, argumentirane rasprave, poznavanje znanstvene metode (kako testirati pretpostavku) itd. Često obuhvaća i timski rad, a kroz dobro postavljene zadatke STEM sadržaj predstavlja dobar (zahtjevan, ali djeci dostižan) omjer korištenja znanja i vještina. Kroz izazovne zadatke potiče se i strpljenje, upornost, preciznost, usmjerenost ka rješavanju problema unatoč preprekama, zbog čega lekcije često prelaze STEM metodu te ulaze i u ono područje odgoja gdje učitelj ima priliku pozitivno utjecati na svoje učenike/ce.
