U Strategiji Europa 2020. naglašeno je da je potreban koordinirani pristup u rješavanju
problema i izlazu iz krize u kojem trebaju sudjelovati svi socijalni partneri, uključujući i civilno
društvo. Za razvoj civilnoga društva ključno je postojanje legalnog, institucionalnog i
financijskog okvira, no usprkos tome vrlo je nejednaka razvijenost i distribucija organizacija
civilnoga društva po regijama jer najveći broj organizacija djeluje u glavnim urbanim
centrima. Prema podacima Ministarstva uprave, većina organizacija civilnoga društva
vezana je uz grad Zagreb, odnosno pet županija (Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska,
Osječko-baranjska, Zagrebačka, Istarska), u kojima je registrirano ukupno više od 31.000
udruga te najveći broj zaklada.
Nedvojbeno je da su izrazito velike razlike u standardu građana između hrvatskih regija u izravnoj vezi sa stupnjem razvoja civilnoga društva u tim regijama. Nedvojbeno je da su izrazito velike razlike u standardu građana između hrvatskih regija u izravnoj vezi sa stupnjem razvoja civilnoga društva u tim regijama. Istraživanja o stanju civilnoga društva provode različite institucije, ali se metodologija
spomenutih istraživanja razlikuje i ne postoji jedinstven pristup mjerenju napretka u stvaranju
poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Ipak, većina istraživanja pokazuje da je
financijska održivost uvijek u prvom planu kad je riječ o izazovima u radu udruga.
Osim toga, lokalne organizacije (odnosno organizacije koje djeluju u lokalnim zajednicama/aktivne na
lokalnim razinama) obično nisu profesionalizirane, imaju neredovite i/ili vrlo male prihode, te
nedovoljne kapacitete i manjak informacija o mogućnostima financiranja. Također, ovakve
organizacije imaju iskustvo u upravljanju malim projektima pretežno iz nacionalnih izvora
financiranja, ali nemaju iskustva u upravljanju velikim projektima, niti imaju iskustvo
upravljanja EU sredstvima koja često zahtijevaju i sufinanciranje. Prema teritorijalnoj
rasprostranjenosti najviše projekata udruga provodi se na području Grada Zagreba (16,59%),
odnosno cijele Hrvatske (16,02%), a u manjoj mjeri u drugim županijama Republike Hrvatske
pojedinačno.
Organizacije aktivne na lokalnim razinama vrlo su važni akteri demokratskog društva, te često
pronalaze najbolja rješenja jer poznaju i uzimaju u obzir lokalne potrebe i interese, rade na
izgradnji povjerenja, jačanju sudjelovanja građana, društvenih mreža i podrške te izgradnji
dobrih odnosa u zajednici. Osim toga, organizacije civilnoga društva značajna su karika u
upravljanju i prevladavanju kriznih situacija. Problemi s kojima se susreću lokalne zajednice
su određeni specifičnim geografskim faktorima, kao i političkim i ekonomskim:
– izazovi povezani s migracijama, poslijeratnom obnovom, slabom naseljenosti i
društvenom obnovom, krizama uzrokovanim prirodnim silama
– visoki udio siromašnih i socijalno isključenih skupina, posebno u nekim područjima
Hrvatske
– nedostatak infrastrukture
– nedostatak mogućnosti zapošljavanja, dugotrajna nezaposlenost.
Ova ograničenja su prepreke za aktivno i prepoznatljivo djelovanje lokalnih OCD-a i veću
uključenost građana za rješavanje problema na lokalnim razinama, pri čemu lokalne
organizacije usmjerene specifičnim ranjivim skupinama (Romima, osobama s invaliditetom)
imaju dodatnih poteškoća zbog nedostatnih kapaciteta za prijavu za financiranje iz EU
fondova.
Prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija, tek jedna trećina registriranih udruga u
Republici Hrvatskoj redovito predaje financijske izvještaje što ukazuje da s jedne strane, postoji
velik broj udruga koje nisu više aktivne, dok s druge strane postoji određeni broj udruga koje
nemaju dovoljno znanja o svim obavezama koje proizlaze iz propisa koji uređuju djelovanje
udruga Republici Hrvatskoj niti vještina za njihovo ispunjavanje. Unatoč tome što su često vrlo
važan pokretač promjena u lokalnim zajednicama, organizacijama civilnoga društva često
nedostaju dodatna znanja i vještine koje bi im omogućile neometano djelovanje te prikupljanje
sredstava za daljnji razvoj. Isto tako, organizacije civilnoga društva često su rasadnik ideja u rješavanju problema lokalne zajednice, no nedostaju im znanja, vještine i alati potrebni za
pretvaranje ideja u konkretne akcije.
Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj
