U Strategiji Europa 2020. naglašeno je da je potreban koordinirani pristup u rješavanju
problema i izlazu iz krize u kojem trebaju sudjelovati svi socijalni partneri, uključujući i civilno
društvo. Za razvoj civilnoga društva ključno je postojanje legalnog, institucionalnog i
financijskog okvira, no usprkos tome vrlo je nejednaka razvijenost i distribucija organizacija
civilnoga društva po regijama jer najveći broj organizacija djeluje u glavnim urbanim
centrima. Prema podacima Ministarstva uprave, većina organizacija civilnoga društva
vezana je uz grad Zagreb, odnosno pet županija (Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska,
Osječko-baranjska, Zagrebačka, Istarska), u kojima je registrirano ukupno više od 31.000
udruga te najveći broj zaklada.

Nedvojbeno je da su izrazito velike razlike u standardu građana između hrvatskih regija u izravnoj vezi sa stupnjem razvoja civilnoga društva u tim regijama. Nedvojbeno je da su izrazito velike razlike u standardu građana između hrvatskih regija u izravnoj vezi sa stupnjem razvoja civilnoga društva u tim regijama. Istraživanja o stanju civilnoga društva provode različite institucije, ali se metodologija
spomenutih istraživanja razlikuje i ne postoji jedinstven pristup mjerenju napretka u stvaranju
poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Ipak, većina istraživanja pokazuje da je
financijska održivost uvijek u prvom planu kad je riječ o izazovima u radu udruga.

Osim toga, lokalne organizacije (odnosno organizacije koje djeluju u lokalnim zajednicama/aktivne na
lokalnim razinama) obično nisu profesionalizirane, imaju neredovite i/ili vrlo male prihode, te
nedovoljne kapacitete i manjak informacija o mogućnostima financiranja. Također, ovakve
organizacije imaju iskustvo u upravljanju malim projektima pretežno iz nacionalnih izvora
financiranja, ali nemaju iskustva u upravljanju velikim projektima, niti imaju iskustvo
upravljanja EU sredstvima koja često zahtijevaju i sufinanciranje. Prema teritorijalnoj
rasprostranjenosti najviše projekata udruga provodi se na području Grada Zagreba (16,59%),
odnosno cijele Hrvatske (16,02%), a u manjoj mjeri u drugim županijama Republike Hrvatske
pojedinačno.

Organizacije aktivne na lokalnim razinama vrlo su važni akteri demokratskog društva, te često
pronalaze najbolja rješenja jer poznaju i uzimaju u obzir lokalne potrebe i interese, rade na
izgradnji povjerenja, jačanju sudjelovanja građana, društvenih mreža i podrške te izgradnji
dobrih odnosa u zajednici. Osim toga, organizacije civilnoga društva značajna su karika u
upravljanju i prevladavanju kriznih situacija. Problemi s kojima se susreću lokalne zajednice
su određeni specifičnim geografskim faktorima, kao i političkim i ekonomskim:
– izazovi povezani s migracijama, poslijeratnom obnovom, slabom naseljenosti i
društvenom obnovom, krizama uzrokovanim prirodnim silama
– visoki udio siromašnih i socijalno isključenih skupina, posebno u nekim područjima
Hrvatske
– nedostatak infrastrukture
– nedostatak mogućnosti zapošljavanja, dugotrajna nezaposlenost.
Ova ograničenja su prepreke za aktivno i prepoznatljivo djelovanje lokalnih OCD-a i veću
uključenost građana za rješavanje problema na lokalnim razinama, pri čemu lokalne
organizacije usmjerene specifičnim ranjivim skupinama (Romima, osobama s invaliditetom)
imaju dodatnih poteškoća zbog nedostatnih kapaciteta za prijavu za financiranje iz EU
fondova.

Prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija, tek jedna trećina registriranih udruga u
Republici Hrvatskoj redovito predaje financijske izvještaje što ukazuje da s jedne strane, postoji
velik broj udruga koje nisu više aktivne, dok s druge strane postoji određeni broj udruga koje
nemaju dovoljno znanja o svim obavezama koje proizlaze iz propisa koji uređuju djelovanje
udruga Republici Hrvatskoj niti vještina za njihovo ispunjavanje. Unatoč tome što su često vrlo
važan pokretač promjena u lokalnim zajednicama, organizacijama civilnoga društva često
nedostaju dodatna znanja i vještine koje bi im omogućile neometano djelovanje te prikupljanje
sredstava za daljnji razvoj. Isto tako, organizacije civilnoga društva često su rasadnik ideja u rješavanju problema lokalne zajednice, no nedostaju im znanja, vještine i alati potrebni za
pretvaranje ideja u konkretne akcije.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Kako se naša braniteljska udruga Braniteljski centar za društveni razvoj trudi poboljšati kvalitetu hrvatskih branitelja kroz razne projekte, tako nam je u interesu informirati hrvatske branitelje i njihove obitelji o njihovim pravima i projektima koji su stvoreni za njih. Jedan od takvih projekata je i Zaklada branitelja.

SLUŽBENA STRANICA ZAKLADE

Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji osnovana na prijedlog Vlade RH Zakonom o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u svrhu poboljšanja socijalnog statusa hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Svrha Zaklade ostvaruje se pružanjem financijskih pomoći kategoriziranih Pravilnikom o uvjetima i postupku za dodjelu sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade. Financijska pomoć dodjeljuje se za slučajeve teške materijalno-financijske situacije gdje je ugrožena neposredna egzistencija hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, za skrb i liječenje u slučajevima težih oboljenja, u slučaju smrtnog slučaja hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji, za troškove školovanja, prekvalifikacije ili osposobljavanja za određena zanimanja, te u slučajevima elementarne nepogode i požara u kojima je nastala veća šteta na stambenim objektima ili objektima u kojima hrvatski branitelji ili članovi njihovih obitelji ostvaruju neposrednu egzistenciju.

Upravni odbor Zaklade jednom godišnje raspisuje Natječaj za ostvarivanje prava na potporu za obrazovanje iz čl. 124. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji NN 121/2017.

Neke od aktivnosti zaklade je ostvarivanje prava na potporu za obrazovanje srednjoškolaca i studenata djece hrvatskih branitelja, što je velika i pohvalna stavka u radu zaklade.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Ovdje možete pogledati informativnu radionicu.

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Braniteljskog centra za društveni razvoj

Cilj našeg projekta je izgraditi kapacitet OCD-a za pružanje pomoći hrvatskim braniteljima, stradalnicima i članovima njihovih obitelji. Stoga je logično pitanje što je uopće OCD?

Naša udruga- Braniteljski centar za društveni razvoj je bila jedna od udruga kojima su, nakon provedene faze procijene kvalitete projektnih prijedloga, dodijeljena bespovratna sredstva za jačanje kapaciteta OCD-a. Projekt kontroliraju predstavnici tijela u Sustavu upravljanja i kontrole europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj.

Skraćenica “OCD” znači- “organizacija civilnog društva”. To znači da su sredstva iz EU fonda predviđena za jačanje raznih organizacija civilnog društva u što spadaju i udruge. Jačanje samih udruga nužno je kako bi mogle što bolje djelovati u civilnom društvu i za civilno društvo. U osnaživanje udruga tako spada dodatno educiranje, informiranje, nabava raznih materijala, povezivanje sa drugim organizacijama i još puno toga. Ujedno u osnaživanje spada i organiziranje volonterskih akcija, davanje usluga, prikupljanje informacija, odlasci na terene itd. U konačnici udruge sa novostečenim znanjem i osnaženim kapacitetom lakše predstavljaju projekte i vuku sredstva iz EU fondova za pomoć civilnom društvu, odnosno lokalnoj zajednici.

Pozivom na natječaj se želi osigurati razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj koji osigurava ujednačen regionalni društveno – ekonomski rast i demokratski razvoj Republike Hrvatske.

Specifično, Poziv je usmjeren jačanju kapaciteta OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za provedbu aktivnosti prilagođenih lokalnim problemima te za neposredan rad na područjima koja se financiraju kroz Europski socijalni fond (zapošljavanje, obrazovanje, socijalno uključivanje, dobro upravljanje) na lokalnoj razini. Također, Poziv je usmjeren unaprjeđenju kapaciteta organizacija civilnoga društva za pružanje učinkovitog odgovora na potrebe lokalne zajednice u kriznim situacijama.

Planirano trajanje provedbe projekata je od 12 do 18 mjeseci od dana sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ukupna financijska alokacija u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznosi 120.000.000,00 kn (podijeljenih u tri skupine za financiranje), pri čemu potencijalni prijavitelji i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Poziv se vodi u modalitetu otvorenog trajnog Poziva.

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Braniteljskog centra za društveni razvoj