Jačanje lokalne zajednice važna je stavka svake pravne države. Ona se provodi kroz urede za udruge, a finanacira iz više izvora. Jedan od najvažnijih izvora je novac iz EU fonda. Jačanje kapaciteta OCD-a jednako je važan kao i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za popularizaciju STEM-a. No, važno je pojasniti što točno STEM je , a što nije, kako nebi došlo do zabune.

Sve češće se STEM obrazovanje ili STEM edukacija u javnosti predstavlja kao novi trend, moderni i cool akronim kada je u pitanju obrazovanje. Većina ljudi, barem prema našem iskustvu, STEM izjednačava s  robotikom ili informatikom, premda to ne odgovara značenju samog akronima, kao ni smislu STEM obrazovanja.

STEM sadržaj je interdisciplinaran

STEM edukacija obuhvaćanja učenje četiri područja (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) na interdisciplinaran način koji ima svoju mjerljivu i jasnu primjenu. To bi značilo da, za razliku od obrazovanja koje je u školama podijeljeno na predmete, STEM edukacija obuhvaća rješavanje određenog problema koristeći znanje iz svih ovih područja. Na ovaj način želi se poticati učenje koje nije u „ladicama“ i ne obuhvaća činjenice koje su u tu „ladicu“ spremljene, nego znanje koje znamo kada i kako koristiti.

To bi, primjerice, značilo da pokus iz prirode u kojem se prati rast i klijanje sjemenke graha (uz kristale modre galice, vjerojatno naš najizvođeniji pokus iz prirodnih predmeta u školama) nije STEM sadržaj. Odnosno, na jedan način jest, jer pripada skupini prirodnih znanosti ( S – „science“ u akronimu), ali u spomenutom se slučaju ne traži primjena znanja iz ostalih „slova akronima“. Isto tako, vođeni definicijom o interdisciplinarnosti STEM-a, STEM sadržaj nije sastavljanje robota samo zato jer ovaj zadatak pripada inženjerstvu, kao što ni korištenje računala radi savladavanja osnovnih računalnih programa ili vještina također nije STEM. Ali ako u školi, primjerice, imate micro:bit i on vam služi da, umjesto vas, zalijeva biljku graha, onda ste stvorili STEM sadržaj jer vam treba znanje iz prirode (koliko vode, kakvu zemlju i koliko svijetlosti treba biljka), a koristit ćete i vještinu programiranja kako bi, nazovimo ga, set za zalijevanje biljaka radio pouzdano. Isto tako, ovaj primjer STEM sadržaja ima i vrlo jasnu primjenu – riješio je konkretan problem, zalijeva biljku umjesto vas.

Dakle, STEM znači pred učenice i učenike staviti zadatke koji potiču kombiniranje svih dosadašnjih znanja, kritičko razmišljanje, detaljnu analizu, logičko promišljanje, učenje kroz metodu pokušaja i pogreške, princip „uradi sam“, praktičan rad, argumentirane rasprave, poznavanje znanstvene metode (kako testirati pretpostavku) itd. Često obuhvaća i timski rad, a kroz dobro postavljene zadatke STEM sadržaj predstavlja dobar (zahtjevan, ali djeci dostižan) omjer korištenja znanja i vještina. Kroz izazovne zadatke potiče se i strpljenje, upornost, preciznost, usmjerenost ka rješavanju problema unatoč preprekama, zbog čega lekcije često prelaze STEM metodu te ulaze i u ono područje odgoja gdje učitelj ima priliku pozitivno utjecati na svoje učenike/ce.

Ured za Udruge objavio je 5. Odluku o financiranju u okviru ESF Poziva “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a”

Ured za Udruge objavio je 5. Odluku o financiranju u okviru ESF Poziva “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a” za 10 projekata, ukupne vrijednosti 20.898.153,88 kuna.
Ukupna vrijednost Poziva je 150.000.000,00 kuna.

STEM edukacija obuhvaća učenje četiri discipline (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) na interdisciplinaran način koji ima primjenu. Znači da, za razliku od obrazovanja koje je u školama podijeljeno na predmete, STEM edukacija pristupa rješavanju problema koristeći znanje iz svih ovih područja. Na taj način potiče se učenje koje nije u „ladicama“ i ne obuhvaća činjenice koje su u tu „ladicu“ spremljene, nego znanje koje znamo kada i kako koristiti. STEM edukacija je obrazovanje za 21. stoljeće!

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Braniteljska socijalno-radna zadruga osniva se radi ostvarivanja psihosocijalnog osnaživanja, zdravstvene rehabilitacije, reintegracije njezinih članova u društvo te uključivanja u radne i gospodarske procese članova s umanjenom radnom sposobnošću te nezaposlenih osoba.

Braniteljska socijalno-radna zadruga osniva se sukladno člancima 154.-156. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21) radi ostvarivanja psihosocijalnog osnaživanja, zdravstvene rehabilitacije, reintegracije njezinih članova u društvo te uključivanja u radne i gospodarske procese članova s umanjenom radnom sposobnošću te nezaposlenih osoba.

Osim obavljanja socijalno-radnih aktivnosti, braniteljsku socijalno-radnu zadrugu karakterizira i specifično članstvo koje čini najmanje dvije trećine osnivača ili članova koji su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata ili djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata.

Ministarstvo hrvatskih branitelja vodi evidenciju o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama. Sadržaj, uvjeti, način i postupak prikupljanja podataka, njihovo vođenje i ažuriranje te razmjena s drugim tijelima propisani su Pravilnikom o vođenju evidencije o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama i njihovim upraviteljima (NN 41/22).

Zahtjevi za uvrštenje zadruge u evidenciju o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama i  njihovim upraviteljima zaprimaju se u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Volonterski centri u Hrvatskoj, kroz razne aktivnosti, potiču i promiču razvoj volonterskih klubova u odgojno-obrazovnim ustanovama. Aktivnostima kao što su izobrazbe o upravljanju volonterskim klubovima, radionice za učenike o volonterstvu, pisanje publikacija i sudjelovanje u kreiranju javnih politika u ovome području. Volontiranje u odgojno – obrazovnim ustanovama predstavlja koncept u kojem obrazovne ustanove mogu promicati, poticati i organizirati volontiranje te prenijeti vrijednosti kao što su mir, solidarnost, zajedništvo, povjerenje, uvažavanje drugih, sloboda izbora, odgovornost, znanje, pravednost, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, empatija, društvena jednakost, radne navike, ljudska prava, zdravlje…. No, postoji jedan dosta veliki problem u Hrvatskoj po pitanju volonterstva, a to je da on nije dovoljno razvijen. Svijest o važnosti volontiranja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena, ono se uglavnom ne promiče kroz obrazovni sustav, a vještine koje volonteri steknu tržište rada dovoljno ne prepoznaje, upozoravaju iz Hrvatske mreže volonterskih centara, volonteri i stručnjaci koji se bave tom temom.

Mnoge udruge, pa tako i naša udruga i organizacije imaju veliki problem pronaći volontere za svoje projekte koje EU i država traže u svojim stavkama prilikom dodjele sredstava. Zbog tog problema mnogi Hrvatski projekti i ne zažive. Razvijenijim zemljama Europe taj problem baš i nije jasan jer tamo je volonterstvo nešto što se podrazumijeva u svim segmentima društva, a projekti su pisani jednako za sve članice EU.

Osim promicanja vrijednosti volonterstva, u ovom konceptu većina ustanova u Hrvatskoj može poticati volontiranje među svojim učenicima te organizirati volonterski rad na način da pripremaju, organiziraju i prate volonterske aktivnosti u ustanovi ili lokalnoj zajednici. U današnje vrijeme postoje mnogobrojni primjeri učeničkih projekata u školama kao što su: vršnjačka podrška u savladavanju nastavnog programa, akcije zaštite okoliša i promocije ekologije, posjeti djeci u bolnicama, prikupljanje pomoći za ugrožene, podrška učenicima s poteškoćama itd. Slično, škola može na različite načine uključiti i roditelje i volontere iz zajednice: pomoć nastavnicima u pripremi i izvođenju nastave, pomoć učenicima u savladavanju nastave. Znači, volontiranje se uči i promiče u školi. No, sustav ga jednostavno ne vrednuje dovoljno i ako se volontiranje može izbjeći, u večini slučajeva se to i čini.

Ljudi u Hrvatskoj slabije volontiraju i to nije specifično samo za našu zemlju, već i postkomunističke zemlje srednje Europe imaju manje stope volontiranja od zapadnih zemalja, koje se i između sebe razlikuju. To ovisi i o tipu socijalnih država pa u npr. skandinavskim zemljama volontiranje nije toliko razvijeno u području zdravstva ili socijalne skrbi jer to područje dosta pokriva država. Za razliku od europskih država u Americi socijalna sigurnost nije jako razvijena i onda se, ono što je u Europi dio socijalne države, prepušta pojedincima kroz oblike volontiranja. Navodeći da je volontiranje, uz druge socijalne fenomene, još uvijek novi fenomen koji su tek početno istraživani. U Hrvatskoj ne postoje sustavna istraživanja koja bi pratila razvoj volontiranja kroz dulja vremenska razdoblja.

To dovodi i do manjeg povjerenja u društvu- “mi ne vjerujemo drugim ljudima jer mislimo da će nas prevariti”. “Nisko povjerenje u ljude, nisko povjerenje u institucije i slabo udruživanje je pokazatelj niskog socijalnog kapitala u Hrvatskoj”. Postoji problem “nepovjerenja u sve” Na problem “nepovjerenja u sve”, jer se misli da svi rade samo za svoju korist, upozorila je i ravnateljica slunjskog Crvenog križa Mirjana Puškarić, inače i sama volonterka. Smatra da se kod ljudi prvo treba razbiti predrasuda o tome da se radi samo o pojedinačnoj koristi, jer se onda ljudi više uključuju u volontiranje i pomaganje drugima.

Posljednjih se godina pojavio i izrazito negativan trend miješanja stručnog osposobljavanja za rad sa stvarnim volontiranjem, a koji mnoge odbija za uključivanje u volontiranje.

Riješenja postoje, a to je da se kroz obrazovni sustav volontiranje nagrađuje, gotovo da se u kasnijoj dobi priznaje i kao radni staž. Mnogo je modela koja su u drugim zemljama zaživjela i dovoljno ih je implementirati u naš sustav. Ovako, mnoge udruge pišu odlične projekte ali na žalost “zapnu” u projektu kod stavke volonteri, jer se traži dosta toga što volonteri moraju odraditi kroz projekt, a njih nigdje na vidiku.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Pozivom će se financirati aktivnosti pripreme i provedbe participativnih aktivnosti poticanja čitanja i razvoja čitalačkih kompetencija za pripadnike ciljanih skupina te aktivnosti podizanja javne svijesti o važnosti čitanja za osobni razvoj i društvenu integraciju.

Ministarstvo kulture i medija, Posredničko tijelo razine 1 u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.- 2020., nakon provedenog natječajnog postupka i odabira projekata, donijelo je 20. lipnja 2022. godine Odluku o financiranju 12 projektnih prijedloga u okviru otvorenog (privremenog) poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ (UP.02.1.1.15) – skupina aktivnosti B.

Temeljem Odluke o financiranju ugovorit će se 12 projekata ukupne vrijednosti 4.806.859,57 kuna, koji će provoditi aktivnosti pripreme i provedbe participativnih aktivnosti poticanja čitanja i razvoja čitalačkih kompetencija te aktivnosti podizanja javne svijesti o važnosti čitanja za osobni razvoj i društvenu integraciju.

Prihvatljivi prijavitelji u skupini aktivnosti A su narodne knjižnice, a u skupini aktivnosti B prihvatljivi prijavitelji su umjetničke organizacije, udruge koje djeluju u području kulture i umjetnosti, ustanove u kulturi i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Ukupna raspoloživa financijska sredstva u okviru ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 41.000.000,00 HRK Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova, od čega je 85 % osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo kulture i medija iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Posredničko tijelo razine 2 je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.

Odluka o financiranju nalazi se OVDJE

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj