Aktivizam predstavlja nenasilan način borbe za podizanje svijesti i rješavanje problema određene grupe ljudi ili cjelokupnog društva. Aktivizmom se skreće pažnja na ugroženu populaciju, njihove probleme i na rješavanje istih. Cilj samog aktivizma jeste da preko aktivnosti uspije da unaprijedi stanje, podigne svijest, zaštiti određenu grupu, spriječi nasilje, sve u zavisnosti o kojem tipu aktivizma govorimo (socijalni, ekonomski, politički ili ekološki aktivizam). Dakle, aktivizam igra važnu ulogu u stvaranju boljih uslova za život cijele zajednice. Važne su nove generacije i njima se trebamo najviše obraćati.

Ključni problemi društvenog aktivizma kod mladih: izuzetno niska ocjena angažmana mladih u nevladinom sektoru, neučešće mladih u nevladinom sektoru na lokalnom nivou i lokalnom aktivizmu uopšte, nepoznavanje mehanizama aktivnog učešća ili nedovoljno korištenje tih mehanizama, nezainteresovanost za politiku, stopa izlaska mladih na izbore je nezadovoljavajuća, nespremnost na volontiranje i pomaganje razvoju lokalne zajednice, premalo se promovišu aktivne uloge mladih u društvu, nedovoljno umrežavanje omladinskih udruženja itd.

Moguće mjere i preporuke za koje se zalažu udruge:

Popularizirati društveni aktivizam mladih i njihovo učestvovanje u društvu, posebno kroz njima dostupne javne elektronske medije, radijske i TV-emisije, ulagati u štampane omladinske magazine, zatim u određena takmičenja u pojedinim oblastima aktivizma, naprimjer, konkurs za najbolji projekat mladih u određenoj oblasti i slično.
Kreirati javne kampanje o potrebi većeg učešća mladih u aktivnostima od javnog značaja.
Programski stimulirati i promovirati angažman mladih u nevladinim udruženjima. Dodatno, staviti kriterij bavljenja aktivizmom i omladinskim organiziranjem kao prednost u konkursima za zapošljavanje u javnim institucijama i sl.
Programski stimulirati i promovirati profiliranje i umrežavanje omladinskih organizacija.
Programski stimulirati i promovirati razvoj volontiranja i omladinskog angažmana.
Programski stimulirati i promovirati prihvatanje principa učešća mladih u društvu, u široj javnosti te veće razumijevanje ove teme kod donosioca odluka.
Programski stimulirati i promovirati medijske sadržaje sa temom o učešću mladih u društvu i podizanju svijesti o njihovim potrebama.
Programski stimulirati i promovirati obuku nevladinog sektora o procesima stvaranja politika prema mladima.
Programski stimulirati i promovirati obuku nevladinog sektora o metodama zagovaranja i lobiranja.

Programski stimulirati i promovirati aktivnosti udruženja.
Pružiti više od vlasti svih nivoa projektima neformalnog obrazovanja i vršnjačke obuke.
Subvencijama omogućiti mladima korištenje prostora za organiziranje koncertnih, pozorišnih, umjetničkih, sportskih i drugih sadržaja za koje pokazuju interes.
Finansirati programe obuke upoznavanja mladih s njihovim pravima i obavezama u društvu .
Institucionalno podržati mlade na planu budžeta za mlade, stvaranja politika prema mladima, rada s mladima, informiranja te učešća mladih u vladinim tijelima i parlamentarnim komisijama u vezi s pitanjima mladih, kao i umrežavanja omladinskih udruženja i predstavljanja mladih.
Povećati budžetska izdvajanja za omladinske organizacije i projekte namijenjene isključivo mladim.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Možemo li imati tvrtku koja je društveno odgovorna, koja zapošljava osobe s invaliditetom i druge društveno isključene osobe; koja brine o okolišu i ulaže u razvoj društvene zajednice, a ujedno sudjeluje u tržišnoj utakmici kao i ostale tvrtke? Postoji li tvrtka kojoj su društveni ciljevi iznad profita i koja doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice?

Možemo li u svojoj okolini istražiti postoje li neka takva društvena poduzeća? Jesmo li ikada pokušali razgovarati s ljudima iz takvih društvenih poduzeća i saznati koja je misija i vizija njihove tvrtke te na koji način pomažu lokalnoj zajednici.

Razmislimo, kakva bi to tvrtka bila kada bismo se mogli zamisliti u ulozi jednog od osnivača takve društvene tvrtke. Čime bimo se bavili? Što bismo proizvodili? Kakve bismo usluge pružali? Pokušajmo što detaljnije zamisliti i isplanirati svoju tvrtku. Sve to spada pod društveno poduzetništvo i važno je da se ediciramo ako mislimo nešto pokrenuti ali i da uopće shvatimo kako te stvari funkcioniraju.

Imamo li odličnu ideju za novi proizvod ili za neki zanimljiv projekt, a nemamo novaca da krenemo u proizvodnju ili provedbu? Možda možemo dignuti kredit u banci, ali to nam ne bi bilo dovoljno. Međutim, za realizaciju takvih stvari postoji rješenje u obliku crowdfundinga (masovnog financiranja). Što je to, gdje se i kako organizira ?

Možemo istražiti što je to našoj zajednici potrebno, a da vi možete ponuditi ili organizirati. Pokušajte sada osmisliti neku ideju, kojoj bi cilj bio razvoj zajednice, koja bi bila socijalno osjetljiva, i za koju biste mogli organizirati recimo crowdfunding (masovno financiranje) ili nešto drugu.

To su samo neke smjernice što znači socijalno poduzetništvo i koliko se uvuklo u naš svakodnevni život. Zbog toga udruge pokušavaju educirati i informirati zajednicu, kako bi nam bilo lakše razumjeti ili pokrenuti nešto od toga.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Mnoge braniteljske udruge pokušavaju aktivirati kroz svoje projekte što veći broj hrvatskih branitelja, njihovih obitelji i civilne stradalnike rata da se priključe nekom obliku aktivnosti za poboljšanje kvalitete života. Na žalost, odaziv je slabiji jer se susrećemo sa općenito nepoznavanjem važnosti rekeracije kao jedan od važnih oblika samopomoći.

Financijski problemi, tjeskoba, depresija, apatija, loše vijesti, nepoznavanje važnosti rekeracije, kulturološki problem, sve su to poteškoće u provedbi projekata sa kojima se susreću braniteljske udruge kada žele kroz neki svoj program pomoći svojim članovima. Iako postoji novac, želja i volja udruga, odaziv često bude slabiji. Taj problem se vuče već dulje vrijeme. Problem je tu od samog početka, nakon što je završio Domovinski rat. Sve osobe koje su iskusile neki oblik ratne traume dobile su medicinskiu skrb, rehabilitaciju ali nije postojao niti jedan oblik organizirane društvene rehabilitacije. Da se sa tim programima krenulo od samoga početka, odaziv bi bio bolji jer bi se odgojila jedna generacija rekerativaca, a za njima bi pošli i drugi. Stvorilo bi se dobro ozračje i polučili rezultati. Sada te ratne generacije su u zreloj dobi i godine čine svoje, javlja se bezvolja, neke nove bolesti prouzročene ratom, posao, obitelj i drugi problemi pa se brže odustaje od tih programa.

No, unatoč svemu navedenom, braniteljske udruge pronalaze načine kako bi ipak doprle do te populacije pa se nerijetko u organiziranje nekog izleta, hodočašća, obljetnice, ubaci i sportsko rekreativni program te stručne edukacije. U doba interneta i sami sudionic pokazuju veću zainteresiranost i skloni su istraživati. Zbog toga OCD nastavlja sa svojim aktivnostima u poticanju rekracije, razonode i sporta te pronalazi nove načine kako doprijeti do krajnjih korisnika.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Nacionalna razvojna strategija prepoznaje da samo 67 % stanovništva Republike Hrvatske u dobi od 20 do 65 godina sudjeluje na tržištu rada kao i da je izazov novog desetljeća zapošljavanje mladih i osiguranje zapošljivosti osoba s nižom razinom kvalifikacija i vještina. Stoga aktivne politike tržišta rada usmjerene su prema mladima i teže zapošljivim skupinama. Naglasak u kontekstu ovog Nacionalnog plana 2021. – 2027. je na jačanju aktivnih politika zapošljavanja i ostalih programa kojima se potiče uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada.

Provedbom ovog posebnog cilja povećava se zapošljivosti osoba s invaliditetom, te se provode učinkovite mjere usmjerene na zapošljavanje i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom. Dodatno će se poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz uvođenje novih poticaja, te će se jačati kapaciteti zaštitnih i integrativnih radionica kao i poticanje osnivanja novih. Navedeno se oslanja na postignuća iz prethodnog razdoblju kada su se bilježili pozitivni trendovi na tržištu rada i u kojem su postignuti značajni pomaci uvođenjem kvotnog sustava zapošljavanja, implementaciji novog modela profesionalne rehabilitacije, kao i provođenju mjera za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kvaliteta u pružanju usluga profesionalne rehabilitacije unaprijeđena je kroz Standarde usluge profesionalne rehabilitacije. Uvjeti za osnivanje i rad zaštitnih i integrativnih radionica su pojednostavljeni kroz podzakonske akte. Položaj osoba s invaliditetom značajno je bio poboljšan i u okviru mirovinske reforme. Nadalje, kroz normativne propise kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji proširena je mogućnost rada uz mirovinu hrvatskim braniteljima i hrvatskim ratnim vojnim invalidima koji su ostvarili pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

Provedba ovog posebnog cilja usmjerenog na pripremu osoba s invaliditetom za tržište rada, njihovog intenzivnijeg zapošljavanja i ostanka u zaposlenosti osigurava povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom čime se pridonosi postizanju učinka strateškog cilja 2. Nacionalne razvojne strategije „Obrazovani i zaposleni ljudi“, te povećanju stope zaposlenosti u dobnoj skupini 20 – 64 godine.

Ujedno se provedbom mjera ovog posebnog cilja implementira i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u cilju ostvarenja prava na rad osobama s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi s drugima u radnom okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno osobama s invaliditetom.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Nacionalna razvojna strategija prepoznaje važnost dobrog zdravlja kao ključnog preduvjeta za gospodarski i društveni razvoj, jer pridonosi povećanoj produktivnosti i učinkovitoj radnoj snazi. Izdvajanja za sektor zdravstva u tom kontekstu trebaju se promatrati kao ulaganja, vodeći računa da svi stanovnici Hrvatske moraju imati jednaku priliku koristiti se zdravstvenim uslugama sustava. S tim u vezi naglasak ovog posebnog cilja je na unaprjeđenju zdravstvene zaštite, posebno za osobe s invaliditetom. Braniteljske udruge stoga pomažu hrvatskim braniteljima ukazivanjem na važnost sistematskih pregleda te obavještavanjem, educiranjem i informiranjem novih mogućnosti koje se provode.

Provedbom ovog posebnog cilja unaprjeđuje se pristup uslugama u sustavu zdravstvene zaštite za osobe s invaliditetom neovisno o dobi i na ravnopravnoj osnovi s drugima što podrazumijeva dostupnost, priuštivost i pristupačnost zdravstvenih usluga. Usluge u sustavu zdravstvene zaštite moraju odgovarati specifičnim potrebama osoba s invaliditetom koje su im posebno potrebne zbog njihovog invaliditeta, uključujući primjerenu ranu identifikaciju i intervenciju. Očuvanje funkcionalne sposobnosti pridonosi njihovoj produktivnosti i učinkovitosti u svim područjima života. Kako bi se zdravstvena zaštita na što bolji način približila potrebama osoba s invaliditetom potrebno je omogućiti pristupačne informacije osobama s invaliditetom te osigurati edukaciju zdravstvenih radnika koji rade s njima o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom, načinima komunikacije ovisno o vrsti invaliditeta te potencijalima koje mogu iskoristiti u svrhu poboljšanja zdravstvene usluge. Poticanjem istraživanja osigurat će se dostupnost kvalitetnih i sveobuhvatnih podataka u cilju postizanja veće razine znanja o osobama s invaliditetom temeljem kojih se može planirati daljnji razvoj politika i standarda vezanih uz osobe s invaliditetom.

Provedbom ovog posebnog cilja usmjerenog na očuvanje zdravlja, te na smanjenje i prevenciju daljnjeg invaliditeta osoba s invaliditetom pridonose njihovoj produktivnosti i učinkovitosti u svim područjima života čime se umanjuje rizik od socijalne isključenosti i siromaštva te se

pridonosi postizanju učinka strateškog cilja 5. Nacionalne razvojne strategije „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ i smanjenju udjela osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Kontinuiranim praćenjem zdravstvenog stanja HRVI i prilagodbom sustava za provođenje potrebnih mjera primjereno će se i pravovremeno odgovoriti na potrebe.

Ujedno se provedbom mjera ovog posebnog cilja implementira i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u cilju ostvarenja prava osobama s invaliditetom, na uživanje najviših ostvarivih zdravstvenih standarda bez diskriminacije na osnovi invaliditeta.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Poštujući pravo osoba s invaliditetom na jednak pristup svim javnim uslugama, sadržajima i mogućnostima koje su dostupne i građanima bez invaliditeta, Republika Hrvatska pri kreiranju svih javnih politika implementira sveobuhvatni pristup osobama s invaliditetom. Za potrebe HRVI Ministarstvo hrvatskih branitelja dodatno osmišljava, prati i provodi projekte koji su usmjereni na njihove specifične zdravstvene potrebe. Braniteljske udruge putem natječaja koje raspisuje Ministarstvo branitelja i Uredi za branitelje, pomažu u radu provodeći razne oblike projekata.

Proces deinstitucionalizacije i transformacije domova podijeljen je u tri povezana dijela koji nužno moraju teći paralelno kako bi se postigli očekivani rezultati u odnosu na trenutno stanje vezano uz broj korisnika u domovima socijalne skrbi i dostupnost usluga u zajednici i to: proces deinstitucionalizacije, proces transformacije i proces prevencije institucionalizacije i razvoj izvaninstitucionalnih usluga te službi podrške u zajednici. Prevencija institucionalizacije podrazumijeva širenje niza kvalitetnih, regionalno dostupnih i priuštivih izvaninstitucijskih usluga. Navedeni procesi i nadalje ostaju prioritet u području socijalne politike. Pri tome pored usluga propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi potrebno je unaprjeđenje drugih usluga poput usluge osobne asistencije koja obuhvaća uslugu osobnog asistenta, tumača/prevoditelja i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika i usluga videćeg pratitelja (dalje u tekstu usluga osobne asistencije) te inovativnih socijalnih usluga u širem smislu, primjerice usluga odmor od skrbi.

Treba napomenuti da je kvaliteta usluga općenito subjektivnog karaktera i ovisi prije svega o razini zadovoljavanja potreba i očekivanja korisnika, a napredak kvalitete usluga baziran je na međusektorskoj suradnji.

Zadovoljstvo osoba s invaliditetom uslugama potrebno je neprekidno pratiti i analizirati njihove potrebe i očekivanja u čemu veliku ulogu imaju savezi i udruge osoba s invaliditetom koje, između ostalog, potiču samozagovaranje i samozastupanje osoba s invaliditetom.

Obrazovanje kao cjeloživotni proces stjecanja znanja i vještina, odnosno razvoja sposobnosti, temeljni je čimbenik društvene uključenosti i neovisnosti osoba s invaliditetom. Osiguravanje uvjeta za inkluzivno obrazovanje nije važno samo za osobe s invaliditetom, već i za osobe bez invaliditeta kako bi imale prilike za upoznavanje ljudske različitosti.

Danas je inkluzivno obrazovanje doista pitanje temeljnih ljudskih prava.
Inkluzivni odgoj znači jednak pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju za svu
djecu i odrasle, odnosno na dijete i odraslu osobu usmjereno, individualizirano poučavanje koje podržava razvoj i učenje.

Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva prilagodbu obrazovnog sustava i školskih ustanova potrebama, mogućnostima, sposobnostima i interesima djece s teškoćama u razvoju i mladih osoba, studenata s invaliditetom, a kako bi osobnost svakog pojedinca došla do punog izražaja. Pritom je potrebno osigurati učinkovite mjere alternativne podrške, primjerice u vidu prilagodbe nastavnih materijala i literature, podrške pomoćnika u nastavi/stručnog komunikacijskog posrednika i sl. Pored formalnog obrazovanja potrebno je osigurati i pristup neformalnom i informalnom obrazovanju.

U ovu kategoriju spadaju i odrasle osobe sa izraženom invalidnosti koji se teže uklapaju u obrazovni sustav. Mnogi hrvatski branitelji a ujedno i mnogi hrvatski vojni invalidi nakon umirovljenja odlučili su se obrazovati i pokrenuti neke nove karijere koje ima zakon dozvoljava. Kako je braniteljska populacija u većini slučajeva stigmatizirana, teže se odlučuju educirati i započeti neke nove karijere. No, u tome im upravo pomažu braniteljske udruge kroz program inkluzivnog obrazovanja. Zato je važno jačanje OCD-a.

Poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenjujući načela antidiskriminacijske politike predstavlja cilj javne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Zabrana diskriminacije odnosi se na sve oblike zapošljavanja, počevši od odabira kandidata za zapošljavanje, obavljanja posla do osiguravanja sigurnih uvjeta rada, dok je korištenjem prava prednosti pri zapošljavanju u javnom sektoru osobama s invaliditetom olakšano zapošljavanje u odnosu na druge kandidate koji ostvaruju jednake stručne i druge uvjete koji se traže za radno mjesto.

Kako profesionalna rehabilitacija predstavlja preduvjet za povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, razvoj modela sustavne i kvalitetne profesionalne rehabilitacije također predstavlja jedan od važnih prioriteta politike.

Također je potrebno kontinuirano podizati razinu svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi mogle ispuniti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima.

Kroz područje nacionalne strategije koje provodi Ministarstvo branitelja, braniteljske udruge ovisno o svojim kapacitetima i organizacijskim sposobnostima, prate taj program i svojim osnaživanjima više mogu doprinijeti programu. Jedna od važnih nacionalnih strategija odnosi se na obitelji osoba s invaliditetom.

Tako postoje programi za obitelji:

• edukacija skrbnika i stručnih radnika o poštivanju prava na izbor osoba s invaliditetom
• osiguravanje informacija u pristupačnom obliku i edukacije o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom u svrhu poticanja ostvarivanja roditeljskih, spolnih i reproduktivnih prava i zasnivanja bračne/izvanbračne zajednice

osiguravanje podrške obiteljima osoba s invaliditetom od postavljene dijagnoze do starije životne dobi u svrhu unaprjeđenja kvalitete življenja

Ujedno, postoje razvojni potencijali braniteljskih udruga:

• iskustvo i kapaciteti udruga za provođenje edukacija na temu roditeljskih, spolnih i reproduktivnih prava osoba s invaliditetom u suradnji sa stručnjacima u području spolnosti osoba s invaliditetom
• dostupnost relevantne literature na temu spolnih i reproduktivnih prava osoba s invaliditetom za roditelje i stručnjake
• ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi donosi godišnje programe stručnog usavršavanja stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi sukladno potrebama radnika

kapaciteti udruga u pružanju podrške roditeljima/skrbnicima s invaliditetom i roditeljima/skrbnicima djece s teškoćama u razvoju

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj

Analizom stanja utvrđena je potreba daljnjeg poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom, osnaživanje kapaciteta pružatelja usluga, izgradnja pristupačnog okruženja i komunikacijskih sustava i tehnologija te izgradnja inkluzivnog društva. Također potrebno je i nadalje poduzimati mjere i aktivnosti s ciljem osiguravanja jednakog pristupa i nediskriminacije u području pravosuđa i pravne zaštite, socijalne zaštite, zdravstvene skrbi, obrazovanja, stanovanja, umjetnosti, kulture, rekreacije, slobodnog vremena, turizma i sporta.

Prethodni akt strateškog planiranja za razdoblje od 2017. do 2020. godine obuhvaćao je 16 područja djelovanja kroz koja je u najvećoj mogućoj mjeri implementirao UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom te zaključne primjedbe UN Odbora za prava osoba s invaliditetom koje je isti dao nakon razmatranja početnog izvješća Republike Hrvatske 2015. godine. U provedbi navedenog akta sudjelovala su tijela državne uprave, tijela javne vlasti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i ostali važni dionici i partneri poput saveza i udruga osoba s invaliditetom i ostalih organizacija civilnog društva, akademskih zajednica, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom i drugi.

Ministarstvo hrvatskih branitelja temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji skrbi između ostalog o hrvatskim braniteljima i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (HRVI) te sukladno ciljevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom nastoji ostvariti najviše standarde tjelesnog i mentalnog zdravlja koji će odgovarati potrebama narušenog zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata i potrebama koje isto zahtjeva. Braniteljske udruge prate ovaj program nadležnog ministarsta i doprinose radu. Zbog toga je i nužno jačanje OCD-a.

Budući da Ministarstvo sustavno prati zdravstveno stanje hrvatskih branitelja rezultati istog ukazuju na potrebu posvećenja posebne pažnje unaprjeđenju sustava i infrastrukture usmjerene podizanju kvalitete življenja. Cilj je osigurati dodatne preventivne i kurativne (rehabilitacijske) zdravstvene usluge za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata usmjerene zaštiti i očuvanju njihovog zdravlja te sprječavanju pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma, kako bi utjecali na smanjenje nejednakosti u zdravlju, povećali njihovu samostalnost, time im omogućili lakše sudjelovanje u životu zajednice te poboljšali ukupnu kvalitetu života. Prilagodbom objekata javne namjene osobama s invaliditetom omogućit će se dostupnost javnih usluga, veća ravnopravnost i samostalnost osoba s invaliditetom te poboljšati kvalitetu njihova života, kao i prilagodbom stambenih objekata HRVI s najtežim oštećenjima organizma.

Nastavno na proces započet donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji 2017., pokrenut je proces donošenja novog jedinstvenog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim su se na sustavan način uredila prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata tako da odgovaraju njihovim potrebama te će se time doprinijet poboljšanju kvalitete življenja civilnih invalida iz Domovinskog rata što predstavlja napredak u sustavu skrbi za stradalničku populaciju. Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj 84/21) stupio je na snagu 31. srpnja 2021.

Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Braniteljski centar za društveni razvoj